.png)
Borili su se za prava svih ljudi i u isto vrijeme imali genijalan stil odijevanja i frizure. Šezdesete su nam donijele neke od najvećih glumaca i glazbenika svih vremena i ostavile hitove koje ćemo pamtiti i filmove koji će nas uvijek dirnuti.
Iako su bile davno, šezdesete su oduvijek bile dio moga života. Imala sam dodir s njima još od malih nogu i to zbog roditelja. Znate, većina djece na pitanje mogu li ići negdje dobiju jednostavan “ne” i kraj priče, no moji su roditelji meni uredno svaki put pjevali pjesmu banda 4M. Naš bi razgovor išao nekako ovako: “Mogu i ja?” “Ne, ti ne!” “A zašto ne?” “Zato jer ne!” Isto tako je moj tata otkad znam za sebe pjevao mojoj mami pjesmu “Osmijeh” grupe 220, tako da je onaj njihov “dok sa smiješkom” dobro urezan u moje pamćenje.
Šezdesete su bile burno razdoblje. S jedne strane Vijetnamski rat, s druge počinje era hipija. Dok Audrey razvaljuje filmsku scenu, The Rolling Stones razvaljuju glazbenu scenu i they can get no satisfaction. Frank Sinatra did it his way, a Nancyne su boots made for walkin’. Mislim da bismo i mi s njom trebali obući boots made for walkin' i malo razgledati što se sve tada dogodilo…
MODA
Dječaci su se oblačili jako slično svojim očevima, pogotovo kad su išli u školu. Neutralne hlače, majice na botune, polo majice, džemperi…The mod look, koji su pokrenuli Beatlesi, sastojao se od uskih sakoa na preklop, uskih hlača i kubanskih čizama na petu.
Žene su, za razliku od muškaraca, nosile šarenu odjeću s izraženim geometrijskim oblicima.
Minice su bile jako popularne i dio Woman’s liberation movementa. Predstavljale su i znak buntovnosti i dio trenda showing it all. Hlače zvonarice bile su ogroman hit među hipijima, pogotovo nakon što su ih nosili Elvis i Cher. Francuski dizajner Andre Courreges stvorio je go-go boots koje su sve žene nosile u klubove. Tie dye, koje su i danas u trendu, tada su krenule. Skupa s dolčevitama, koje su nosile velike face, kao npr. Paul Newman. Čak je 1967. proglašena godinom dolčevita.
Na frizure i šminku uvelike su utjecali filmovi i glazba. Neke su od najvećih ikona bile Brigitte Bardot, Sophia Loren, Elizabeth Taylor, Audrey Hepburn… American civil rights movements poticali su žene diljem svijeta, pa tako i Ninu Simone da pusti svoju prirodnu kosu te je tako nastala afrofrizura. Nosile su se i velike mašne, marame, trake za kosu, češljevi…
Model Twiggy bila je veliki influencer kad je u pitanju šminka. Mod looks (modernistic) je bio razvijen među mlađom populacijom koja se orijenitrala oko lijepog izgleda. Popularni su bili geometrijski oblici i bijela i crna boja. Mary Quant bila je jako poznata po svojoj šarenoj i mladenačkoj liniji šminke i odjeće. Također je jako popularan bio baby doll face look, nježna šminka na licu, roza usne i jako izražena šminka na očima. Šareno sjenilo, izražajni eyeliner, umjetne trepavice…
FILMOVI
Nasmijali nas, rasplakali, rastužili, raznježili… i sve to u crno-bijelom. Neke od zvijezda filmske scene zauvijek su promijenile kinematografiju i stvorili najbolje filmove svih vremena. Krajem šezdesetih počela je nova fimska era. Prvi filmovi koji su sve preokrenuli bili su Diplomac te Bonnie i Clyde. Scenama nešto slobodnijeg prikaza seksualnosti i nasilja započeli su novu slobodu u proizvodnji filmova. Redatelji kao Ingmar Bergman, Federico Fellini, Francois Truffaut i Akira Kurosawa unijeli su velike promjene u nacionalne kinematografije kojima se i Hollywoodinspirirao…
Audrey Hepburn snimila je My fair lady i Doručak kod Tiffanyja. Julia Andrews Moje pjesme, moji snovi i Mary Poppins. Premda je Emily Blunt praktički rasturila ulogu te ikonične dadilje u nastavku Mary Poppins Returns, Julia tu ipak ostaje jedna i jedina. Iako je otišla u ranim šedesetima, ne možemo ne spomenuti Marlyn Monroe! Neizostavna je i Elizabeth Taylor u filmu Kleopatra te francuska glumica Brigitte Bardot i njeni filmovi Istina i U slučaju nesreće. Talijanska glumica Sophia Loren u filmu Jučer, danas, sutra zadivila je filmsku javnost glumačkim sposobnostima i stavom kojim vlada scenom.
GLAZBA
Everybody’s Talkin’ (Harry Nilsson) o glazbi ovog razdoblja. Ona je pokazivala koliko život
zapravo može biti lijep i jednostavan… Wouldn’t It Be Nice (The Beach Boys) provesti Valentinovo na live koncertu gdje Elvis pjeva Can'’t Help Falling in Love. Chuck Berry je čak u zatvoru napisao hit nama poznat kao C’est la vie. Osim što nam je donijela svakakve filmove, Audrey nas svaki put uspije rasplakati s Moon River. I’m a Believer (The Monkees) da su The Monkees veliki sanjarı čim tome posvećuju i drugi naslov Daydream Believer. Dok The Beach Boys Surfin' USA, Nina Simone is Feeling good, a i mi s njom nakon ovih hitova…
60-e u Hrvatskoj
Iako su šezdesete u Hrvatskoj obilježene, između ostalog, i velikim političkim previranjima, hrvatske umjetnike to nije zaustavilo u stvaranju filmova i glazbe za pamćenje. Prolazi sve (Stjepan Jimmy Stanić), to je sigurno, ali ne i njihove pjesme. Nekima bi se možda činilo kao Ljetna igra (Gabi Novak), ali tu možemo pronaći Ritam i želje (Bijele strijele), Slomljena srca (Džentlmeni), Čežnju (Vice Vukov) i Osmijeh (Grupa 220). Svi bismo zaplesali uz Paganini twist (Betty Jurković), ali domaći rad kaže Idem i ja… ne, ti ne! (4M).
Možda jesmo unaprijedili tehnologiju i slično, ali neke su stvari ipak bile bolje u šezdesetima. Čak su i njihove odjevne kombinacije mijenjale svijet, a ne samo izgledale lijepo. Mislim da bi nam trebale i instrukcije plesa jer ono što mi znamo nije ni približno slično plesačima u American Bandstandu ili plesačima iz mjuzikla. Kraj šezdesetih obilježio je jedan od najvećih glazbenih festivala u povijesti – Woodstock - na kojem se okupilo oko pola milijuna ljudi. Kao ni Woodstock, ni šezdesete se nikada neće vratiti. Stoga ću ih pozdraviti stihom iz filma Moje pjesme, moji snovi: “So long, farewell, Aufwiedersehn, goodbye!”